DINARA, BIOKOVO I KANJON KRUPE – 3. do 6. 6. 2021.

.
Biokovo je druga po visini planina u Hrvatskoj. Planina se nalazi na obali Jadranskog mora, iznad Makarske. Prostire se od ušća reke Cetine do reke Neretve. Najviši vrh planine, Sveti Jure, visok je 1762 metra. On se nastavlja na vrhove Sutvid i Rilić koji predstavljaju delove Biokovskog venca. Na vrhu Sveti Jure se nalazi TV toranj. Planina je uglavnom gola i krševita, a niži delovi planinskih strana su pokrivene retkim šumama. Deo planine zaštićen je kao park prirode.

Biokovo (autor: Mariusz Kulaga; izvor: Google Earth)

 
PROGRAM AKCIJE:
četvrtak, 3. jun
– polazak u 21.00 časova iz Skerlićeve ulice u Beogradu
– noćna vožnja preko Šapca, Sarajeva i Posušja do Makarske
 
petak, 4. jun 
– dolazak u Veliko Brdo kod Makarske, odakle polazimo na uspon
– uspon ka vrhu Sveti Jure (1762 m), najvišem vrhu Biokova
– pauza za odmor i fotografisanje na vrhu
 

Vrh Sveti Jure (autor: Mariusz Kulaga; izvor: Google Earth)

 

Predeo na Biokovu (izvor: valamar-experience.com)

 
– povratak stazom ispod vrha Vošac (1421 m), odakle se pruža odličan pogled na Makarsku, Brač, Hvar…
– spust do mesta Makar gde završavamo turu
– kratka vožnja do Baške Vode
– smeštaj i noćenje
* dužina staze je oko 17 km, a ukupan uspon je oko 1800 m
 

Biokovo (autor: Alan Čaplar; izvor: croatia.hr)

 
Kanjon reke Krupe se nalazi u zaleđu Zadra. Reka Krupa je duga svega 7 km, a izvire pod južnim obroncima planine Velebit. Uliva se u reku Zrmanju kod Sastavaka. Na svom toku ova reka je izgradila čak 19 slapova. Na reci se nalazi pravoslavni manastir Krupa iz 14. veka i Kudin most, zaštićeni spomenik kulture iz 18. veka dug 109 metara i širok 1,5 m,  koji se sastoji od 12 lukova od sedre.

Kanjon Krupe (autor: Marin Mitrović; izvor: Google Earth)

 
subota, 5. jun
– polazak iz smeštaja u ranim jutarnjim satima
– vožnja od Baške Vode do mesta Golubić
– silazak od Golubića u kanjon Krupe na mestu gde se ova reka uliva u reku Zrmanju
 

Kanjon Krupe (autor: brch; izvor: Google Earth)

 
– prolazak dela kanjona Krupe od ušća do lokaliteta Kudin most
– izlazak iz kanjona u blizini mesta gde se reka Krnjeza uliva u reku Krupu
* dužina staze je oko 10 km, a ukupan uspon je oko 600 m
 

Kanjon Krupe (autor: brch; izvor: Google Earth)

 

Kanjon Zrmanje (autor: Bernd Grimm; izvor: Google Earth)

 
– vožnja od Golubića do Tulovih greda, uz prethodno kraće zadržavanje na vidikovcu iznad kanjona Zrmanje
– kraći uspon na Tulove grede (1120 m)
 
Tulove grede su kraški fenomen na Velebitu. Nalaze se u okviru Parka prirode Velebit. Predstavljaju stenoviti greben izrazito strmih formacija izgrađen od krečnjaka, dužine oko 1 km i s najvišim vrhom od 1120 m. Ovu krašku formaciju čine tornjevi, stupovi i pukotine (žljebovi, točila). Ime sadrži reč greda, koja označava veliku stenu na hrbatu. Tulove grede saobraćajno su povezane u 19. veku kada je napravljen put preko Tulovih greda – tzv. Majstorska cesta.

Tulove grede (autor: Ivan Puknić; izvor: Google Earth)

 
– nakon silaska sa Tulovih greda sledi vožnja do Gračaca
– smeštaj i noćenje
* dužina staze je oko 3 km, a ukupan uspon je oko 300 m
 

Tulove grede (foto: Mario Orehovac; izvor: aktivno.hr)

 
Dinara je planina na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Po ovoj planini je ceo sistem planinskih venaca između Alpa i Šar-planine dobio naziv Dinarske planine (Dinaridi). Dinara posle Velebita ima najduže planinsko bilo među Dinarskim planinama. Najviši vrh Dinare je Troglav (1913 m) i nalazi se u Bosni i Hercegovini. Vrh Dinara (Sinjal) (1831 m) najviši je planinski vrh u Hrvatskoj.

Dinara (izvor: pk-ivanec.hr)

 
nedelja, 6. jun
– polazak iz smeštaja u ranim jutarnjim satima
– vožnja od Gračaca do Suhog polja kod Knina, odakle polazimo na uspon na Dinaru
– uspon do vrha Sinjal (1831 m), koji predstavlja najviši vrh Republike Hrvatske
– nastavak pešačenja vršnim delovima Dinare i spust do lokaliteta Glavaš, gde završavamo turu
 

Predeo na Dinari (izvor: katka.run)

 
– kraće razgledanje izvora Cetine koji se nalazi u blizini
– povratak za Beograd preko Sinja, Konjica, Sarajeva i Šapca
* dužina staze je oko 21 km, a ukupan uspon je oko 1100 m
 

Izvor Cetine (izvor: punkufer.dnevnik.hr)

 
OPREMA: standardna planinarska, prilagođena vremenskim prilikama; poneti planinarske štapove, prvu pomoć, zaštitu od sunca, vetra i kiše
ISHRANA: iz ranca (moguća je dopuna hrane u Makarskoj i Gračacu)
TROŠKOVI: 115 evra (prevoz, smeštaj i osiguranje); akontacija za akciju je 80 evra i plaća se prilikom prijave; instrukcije za uplatu akontacije možete pročitati OVDE
NAPOMENE: svaki učesnik akcije učestvuje na sopstvenu odgovornost; od svih učesnika akcije očekuje se dobra psihofizička pripremljenost i planinarsko iskustvo; organizator akcije zadržava pravo izmene programa u slučaju nepredviđenih okolnosti; obavezno poneti planinarsku karticu sa plaćenom članarinom za tekuću godinu; u slučaju odustajanja potrebno je naći zamenu jer novac ne može biti vraćen ili iskorišćen za drugu akciju; za putovanje nije obezbeđena zaštita u pogledu garancija putovanja; svi učesnici akcije u obavezi su da se pridržavaju propisanih mera prevencije (nošenje maske u prevozu)
USLOVE ZA ULAZAK U HRVATSKU PROČITAJTE OVDE.
USLOVE ZA POVRATAK U SRBIJU PROČITAJTE OVDE.
O TOME GDE MOŽETE URADITI BRZI ANTIGENSKI TEST ZA ULAZAK U HRVATSKU PROČITAJTE OVDE.
INFORMACIJE I PRIJAVE: telefonom, imejlom ili lično utorkom u prostorijama PSK „Balkan“ (SC „Olimp“, ulica Vjekoslava Kovača br. 11, lokal 2); uz prijavu dostaviti ime i prezime, broj telefona, broj pasoša, datum rođenja (zbog osiguranja), broj planinarske kartice i naziv kluba čiji ste član
VODIČ: Goran Savić; broj telefona +381 64 224 12 75; imejl adresa: ranacgo@gmail.com