Pešačenjem do zdravlja od spomen parka „Jajinci“ do Avale 12. do 13.09.2009.

O Avali:
Na severu Šumadije kupasto uzdinguta iznad Beograda je planina i omiljeno izletište Beogradjana – ljubitelja prirode Avala. Udaljeno je od Beograda 12 km asfaltnim putem Beograd – Mladenovac – Kragujevac, poznatim pod imenom

Stari Kragujevački put ili Avalski put. Od podnožja do platoa i natrag do podnožja vodi serpentinski kružni jednosmerni asfaltni put u ukupnoj dužini od 8 km. Osim automobilom do Avale se može doći gradskim prevozom-autobusom. Polazna tačka odlazaka na Avalu je autobuska okretnica na Voždovcu, nazvana Trošarina, stajalište tranvaja 9, 10, 14 i autobusa 50. Od Trošarine do podnožja Avale stiže se autobusom: 401—405. Od 1. maja do 31. avgusta saobraća linija GSP 400 na svaki pun sat od 8-19 h – do platoa-parkinga, a odatle na svakih pola sata u pravcu podnožja. Autobus staje pored „Mitrovićevog doma“i odvajanja za „Čarapićev Brest“.
Kroz istoriju Avala se spominje od najstarijih vremena, a prvi put je spomenuta u mitu o Argonautima, koji su, pod vodjstvom Jansona, u potrazi za Zlatnim runom, krećući se od Crnog mora uz Dunav, opisali Avalu kao planinu nedaleko od mesta,, … gde se Dunav deli na dve reke.., kako se tada smatralo za ušće Save u Dunav.
Avala je bila naseljena još u praistorijskom dobu, zatim je bila Rimski vojni logor – kastrum – čiji se ostaci čuvaju u Etnografskom muzeju u Beogradu.
Znamenitosti na Avali: Spomenik Neznanog junaka, „Mitrovićev dom“, „Čarapićev brest“, Avalski TV toranj, Spomenik Sovjetskim starim veteranima, Rudrsko okno iz Rimskog doba (VI vek) – „Rimski bunar 2“, Spomenik palim iz Pinosave u II svetskom ratu.
Planinarski klub „Balkan“u želji da što više planinara i rekreativaca izvede u prirodu a u isto vreme promoviše Beograd i planinu Avalu u periodu od 12-13. septemra 2009. godine, organizovao je akciju pod nazivom „PEŠAČENJEM DO ZDRAVLJA OD SPOMEN PARKA JAJINCI DO AVALE“

Akciju je podržao Gradski sekretarijat za sport i omladinu. Turistička organizacija Beograda je obezbedila ulazak u Etnografski muzej, Muzej automobila, povlašćenu cenu za vožnju brodom, promotivni materijal o Beogradu i poklone za strance sa znakom Beograda.
Akciji su se pridružili članovi Udruženja slepih i slabovidih «Beli štap» iz Beograda. Nekoliko članova udruženja je uz pomoć volontera prepešačilo stazu a ostali su ispred planinarskog doma «Čarapićev brest» učestvovali u kreativnoj radionici. Okupljanje učesnika akcije kod Spomen parka Jajinci počelo je već oko 8.30h.

Spomen park Jajinci:
Podignut je 1959. godine, tu su fašistički okupatori od 6. juna 1941 do 6. novembra 1943. godine streljali oko 80.000 rodoljuba i simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta. Zatočenici su dovodjeni iz koncentracionog logora na Banjici (osnovanog u junu 1941. godine u kasarni 18. puka bivše Jugoslovenske vojske.
Dan je lep, otvaranje akcije i fotografisanje. Na pešačenje se krenulo iz samog parka markiranom planinarskom stazom, šumskim putem do centra s.Kumodraža gde se nalazi Spomenik vojvodi Stepi Stepanoviću.
Vojvoda Stepa Stepanović (1836-1939) – Istaknuti vojskovodja koji je učestvovao u svim ratovima Srbije. Komandant Druge srpske armije, vojskovodja i pobednik sa Jadrena, Cera, Kolubare, Puste Reke i Solunskog fronta.
Nastavljamo dalje asfaltnim putem, nakon 15-tak minuta skrećemo desno prolazimo kroz selo a zatim se lagano skupštamo kosom Lipovice- šumskim putem (pored koga su nepregledne gomile smeća šuta, plastičnih flaša, kreveti, fotelje, frižideri i na kraju katastrofalan prizor uginulih životinja koje su meštani umesto da zakopaju doneli u obližnju šumu) na Kružni put (Bubanj potok Avalskom drum).

Izlazimo na asfaltni put i dalje pored asfaltnog puta nepregledno smeće, nakon 300 m skrećemo levo, u neposednoj bilizi nalazi je Železnička stanica Beli potok. Kolona zastaje, meštani ne dozvoljavaju prolazak preko imanja i ako je staza baš tu markirana. Zoki je na čelu kolone, povede nas 100-tinak metara dalje preko livade.

Kratka pauza Kolona Osmeh na licu Kolona
Prolazimo kroz selo, na našu sreću od podnožja pa do vrha Avale kao da smo u nekom drugom svetu, Avala prelepa, staze uredjene, markirane, mnogobrojni izletnici šetaju Avalom.

A valski toranj gradjen je od 1961. do 1965. po visini je bio medju prvih deset tornjeva te vrste u svetu. Toranj je bio TV repetitor, restoran sa vidikovcem i od 1965. do 29. aprila 1999. (za vreme NATO agresije porušen a sada u izgradnji) vremenom je postao deo pejzaža Beograda koga pamte generacije, po njemu putnik zna da se približava glavnom gradu. Sa njegove terase pogled doseže prema: Panoniji, Karpatima, Drini…

Spomenik Neznanom junaku gradjen je od 28. juna 1934 do 28. juna 1938, isklesan je od jablaničkog gabra i rad je čuvenog vajara Ivana Meštrovića. Inspirisan je izgledom grobnice persijskog kralja Kira (549-529 g.p.n.e.) s tim što Meštrovićev Spomenik ima 8 karijatida – po četiri sa svake strane – koje predstavljaju osam glavnih ženskih tipova u nradnoj nošnji u vreme Kraljevine Jugoslavije, koje nose pokrov nad grobom i koje imaju različite tipove lica.
Spomenik – mauzolej podigao je o svom trošku i uz pomoć posebno formirane jedinice vojske «Avalski odred» Kralj Aleksandar kao svoju zadužbinu, o čemu svedoči natpis na čeonom delu današnjeg spomenika: «Aleksandar I Kralj Jugoslavije – Neznanom junaku».

Srećni, raspevani uz zvuke gitare uživamo na vrhu Avale. Idemo do Čarapićevog bresta, podela zahvalnica i doploma donatorima i učesnicima akcije. Najmladji učesnik akcije, sedmogodišnja devojčica JEFTIĆ KRISTINI, iz Beograda dobila je člansku knjižicu kluba i učesničku majicu.
Uveče, u sali planinarskog doma Branko Dikić je uz priču i fotografije prezentirao akciju «Alpi 2009» (Slovenija-Triglav 2864 m), Švajcarska – Brajthorn (4175m ) i Francuska – Mont Blan (4810). Nakon prikazane prezentacije nastavilo se druženje sa gostima uz pesmu i igru.
Akciji je prisustvovalo oko 150 planinara i rekretativaca iz Slovenije, Bugarske Makedonije i Srbije.

Nedelja, Avala obasjana suncem, mir i tišina. Vreme je da krenemo u prestonicu. Grupa se uvećava, čekaju nas prijatelji i gradjani. Zajedno obilazimo Etnografski muzej, svi zajedno pored Narodnog pozorišta i Trga republike idemo u Muzej automoila a zatim u Kuću cveća.

I za kraj, odlazimo do S.C. «25. Maj», čeka nas brod, plovimo Dunavom i Savom odakle se pruža predivan pogled na Kalemegdan, Zemun, Ušće, Novi Beograd…… grupa zadovoljna i raspoložena.

Rastajemo se sa željom da se sto pre sretnemo na nekoj novoj akciji.

Dragi prijatelji, zahvaljujemo se svima koji ste došli na prvu promotivnu akciju PK „Balkan“.

Izveštaj i fotografije: Milanka Arsić